Komunikacija bez povratne informacije deluje nezamislivo.

Pružamo i dobijamo feedback na dnevnoj bazi, bili toga svesni ili ne. Kada ne bismo dobijali nikakvu reakciju o odnosu na ono što govorimo i radimo, bilo bi gotovo nemoguće orijentisati se u odnosu prema drugima, kao i u sopstvenom svetu.

Povratna informacija nije uvek prikladno (ili neprikladno) upakovana komunikacijska tehnika, već svaka facijalna ekspresija, adaptacija govora tela, promena u boji ili tonu glasa, kao i emocija i verbalni odgovor koji izazovemo kod druge osobe, predstavlja povratnu reakciju.

Iako se tehnika pravilnog pružanja povratne informacije mahom vezuje za posao, može biti od popriličnog značaja u privatnom domenu.

Postoje dve vrste feedback-a:

Motivacioni (pozitivni) – koristi se da se nagradi i intenzivira dobro ponašanje ili učinkovitost osobe; cilj mu je da poveća samopouzdanje

Razvojni (negativni) – koristi se kada je potrebno korigovati i unaprediti ponašanje ili učinkovitost osobe; cilj mu je da poveća sposobnost (stručnost)

Šta ovo znači?

Feedback se ne daje samo kada želimo da kudimo nekoga, već i kada je potrebno da ga pohvalimo. Čak i negativni feedback ima pozitivan cilj iza sebe. Ukoliko takav cilj i namera ne postoje, onda to nije feedback već kritika.

Postoji nekoliko parametara koje dobar feedback treba da ispuni:

  1. Feedback treba da bude usmeren na ponašanje, a ne na ličnost – šta osoba radi (ili ne radi), ne šta osoba jeste (ili nije)
  2. Prikladan – u skladu sa situacijom i iskren (ne uvećavati niti umanjivati nečiju ulogu) i iz prave namere da se nekome pomogne u daljem razvoju i situacija poboljša
  3. Precizan – tačan i konkretan opis onoga šta osoba radi ili šta se dešava, uz pozivanje na činjenice pa tek zatim na interpretacije (kada god je to moguće)
  4. Blagovremen – neposredno nakon situacije, bez previše vremenskog odlaganja
  5. U prvom licu – feedback je vaš i zato se izražava u prvom licu i upućuje samo na ono nad čime osoba koja ga prima ima kontrolu
  6. Usmeren ka rešenju i fokusiran na budućnost – feedback se zaokružuje verom i pozitivnim stavom prema budućnosti

Kada primamo feedback, treba da:

  1. Pažljivo saslušamo – i ćutimo za to vreme: raspravljanje, umanjivanje, opovrgavanje ili opravdavanje su uglavnom besmisleni, jer je feedback mišljenje druge osobe o onome što zapaža kod nas i u našem ponašanju; bavite se promenom toga kasnije.
    Eventualno možete zatražiti dodatno objašnjenje ili primere koji bi mogli da pomognu da se situacija, odnos ili ponašanje poboljšaju (ovo radite ukoliko imate usaglašenost sa sagovornikom, u suprotnom je bolje uzdržati se od ovoga kako ne bi delovalo kao provokacija).
    Kroz kratku rekapitulaciju možete proveriti jeste li dobro razumeli svog sagovornika.
  2. Zahvalimo se – feedback, čak i najgori i sasvim neadekvatni, je poklon i treba se prema njemu ophoditi na taj način: prihvatiti, zahvaliti se i kasnije odlučiti šta nam je činiti sa njime.
  3. Razmislimo – da li da ga primenimo ili odbacimo. Prisetite se postoje li neki obrasci koje prepoznajete: kako se ono što ste čuli uklapa u ono što znate o sebi i što su vam drugi ranije govorili.
    Možemo zamisliti sebe u situaciji u kojoj integrišemo dobijeni feedback. Procenite kako vam tada deluje dobijena informacija i postoji li nešto što možete iskoristiti za unapređenje sebe i svog ponašanja.

Osnovna feedback tehnika je “Sendvič” tehnika:

Sendvič tehnika:

Dobro – dobro otvaranje: pozitivna zapažanja i činjenice ili iskren kompliment; najbolje nabrojati oko tri pozitivne činjenice radi prijatnog ulaska u komunikaciju i uspostavljanja usklađenosti sa sagovornikom

Loše – konstruktivna kritika, skretanje pažnje na nešto što bi trebalo promeniti; poželjno uz potencijalni savet ili predlog razrešenja

Dobro – zatvoriti pozitivnim stavom ili uverenjem; ohrabriti, oraspoložiti, uliti nadu ili inspiraciju kako bi osoba otišla sa pozitivnom emocijom i razmotrila da usvoji i primeni dati feedback

Usvajanje kulture feedback-a (i ne zavaravajmo se – to jeste kultura), nam može doneti ono čemu je zapravo konstruktivna kritika i namenjena – promenu nečijeg ponašanja i stava. I najkorisniji savet na svetu je beskoristan ukoliko niko ne želi da ga čuje.

Tehnika adekvatnog pružanja povratne informacije će učiniti da se vaše reči osećaju kao dobronamerni savet, a ne kao maliciozni napad. Trenutak kada učinite da neko prestane da se brani od vas, je trenutak kada možete da počnete da utičete na njega.

Pozitivni feedback razvija motivaciju, negativni feedback razvija nas.

Andrea Čontoš

Više o predstojećim edukacijama možeš saznati ovde:

https://brainfactory.rs/dogadjaji/

KAKO DA ONO ŠTO POŽELIŠ ZA NOVU GODINU ZAPRAVO I OSTVARIŠ?

Praznici obiluju nabojem potencijalne energije.Obećanjem novog početka.Žurbom da sve stvari privedemo kraju.Željom da nam se u narednoj godini svi snovi ostvare.Zato je ovo pravo vreme za postavljanje ciljeva... To je zapravo sličan ritual kao pisanje pisma Deda Mrazu...

NOVA GODINA – NOVI POČETAK …ZAR NE?

Nova godina – novi početak. Zvuči dobro.Međutim, život ne prati kosmičko ustrojstvo okretanja planeta, niti arbitrarnu matematiku našeg brojanja vremena. Planete će se vrteti sa nama ili bez nas, a vreme će teći ili stajati, u zavisnosti od toga ima li nekoga da ga...

ŠTA NAS POKREĆE?

Šta nas pokreće? Da ustanemo iz kreveta? Da se radujemo novom danu? Da učimo? Da odemo na posao? Da uživamo u životu? Da odemo bilo gde i učinimo bilo šta.Nekim danima mnogo toga, a nekima skoro ništa.Motivacija je jedna od najkomplesnijih tema. Ne iz ugla čiste...

PROKRASTINACIJA ILI ZAŠTO OVAJ BLOG DA PROČITAŠ SUTRA

"Svako sutra ima sutra", često mi je tata govorio kada sam mu u odgovor na pitanje kada ću uraditi domaći ili pospremiti sobu odgovarala "sutra"...Prokrastinacija je jedna od najčešćih boljki i kamena spoticanja nas brilijantnih, ali pomalo lenjih, smrtnika. Šta je...

KO UPRAVLJA TVOJIM PONAŠANJEM?

Zašto se nekada ponašam iracionalno?  Zašto donosim odluke zbog kojih kasnije žalim i pitam se kako su mi ikada mogle delovati logično?  Koliko puta u danu me zaposedaju nerazumne misli, emocije ili ideje?  Zašto mi se raspoloženje menja samo od sebe? Odgovor na sva...

10 NAČINA DA POSTAVIŠ I ODRŽIŠ ZDRAVE LIČNE GRANICE

Mnogi ljudi su svesni termina „lične granice“, ali ne znaju šta on tačno predstavlja. Lična granica je linija koja razdvaja mene od tebe i moje potrebe od tvojih. Možemo je zamisliti kao imaginarnu granicu ili zid namenjen tome da zadrži ljude sa druge strane. Ipak,...

PORODICA ILI ONI LJUDI SA KOJIMA ŽIVIMO

Porodica formira bazu naše ličnosti. Okruženje u kojem odrastamo kasnije definiše obrasce našeg ponašanja. Virdžinija Satir, pionir porodične terapije, naznačava da se u ličnosti pojedinca ispoljavaju četiri aspekta porodičnog života: 1. Samopoštovanje – svaka osoba...

KAKO SE IZLAZI NA KRAJ SA KONFLIKTIMA?

Kroz konflikte se raste. Iako većina ljudi nastoji da izbegne konfliktne ljude i situacije, bilo iz razloga što im predstavljaju nepotreban stres, što žele da njihov ego i stavovi prođu neizazvani, ili što nemaju dovoljno samopouzdanja da se suprotstave oprečnom...

USAMLJENI U GOMILI

Koliko prijatelja imaš... Ali stvarno? Želim da govorim o usamljenosti iz ugla osobe koja voli samoću. Volim da provodim vreme sama. Volim tišinu koja je samo moja i volim prostor nezaklonjen drugim ljudima. Volim nekada da ćutim satima.Ćutim kako bih kada dođe vreme...

5 NAČINA DA PROMENITE NAVIKE

Kako funkcionišu navike? Zvoni sat. Kroz san ti se pomalja spoznaja da je ponedeljak i da treba da ustaneš. Samo još malo... Odlažeš zvonjavu alarma neki put previše i ustaješ iz kreveta kada tračak panike počinje da preti kašnjenjem na posao. Oblačiš unapred...