Brzo čitanje nije mit, nije naučna fantastika i nije magija. Brzo čitanje je veština.
Da, moguće je duplirati svoju brzinu čitanja u desetak sati treninga, i da, moguće je fiksirati taj napredak kroz tri nedelje vežbanja.

Brzo čitanje je tehnika koja iza sebe ima nauku. Iako se većina ljudi koji obučavaju druge brzom čitanju, ne bavi mnogo naukom iza njega, ja to posmatram drugačije. Volim kada stvari rade i daju rezultate, ali takođe volim da razumem zašto je to tako. Znanje o uzrocima i principima funkcionisanja nam može pružiti dublje razumevanje i kompletniju primenu ma koje veštine.
Zato sam stekla potrebu da vam umesto hvalospeva o tome šta sve brzo čitanje donosi (to ću ostaviti za neki naredni blog), objasnim kako zapravo radi.

Neuronauka nam daje uvid u to kako oči čitaju i kako mozak procesira informacije, i takođe nam govori kako percepcija funkcioniše i kako spoznaje postaju navike.

Najčešći mit o brzom čitanju je ideja da ono zapravo ne postoji…

Mit 1: Brzo čitanje je magija ili laž

Brzo čitanje je sposobnost koja se stiče. Problem je u tome što većina ljudi nakon što prevaziđe sricanje i nauči da čita u prvom razredu, ostavi sposobnost čitanja na datom nivou. To je kao da ste prohodali, ali nikada niste pokušali da potrčite. Ako ipak odlučite da potrčite, steknete mišiće i razvijete potrebnu motoriku i koordinaciju pokreta, možete otići i korak dalje…

Kao što možete trenirati trčanje i brže trčati, možete trenirati čitanje i bolje čitati.

Mit 2: U brzom čitanju nema razumevanja

Za ovaj mit su delimično odgovorni nevešti treneri brzog čitanja i samouki ljudi obučeni katkad nepotpunim i maglovitim objašnjenjima u knjizi “Brzo čitanje” Tonija Buzana. Ta knjiga sama po sebi jeste dobra i preporučujem da je pročitate ukoliko vas zanima ova tematika, samo često biva nedovoljna da se veština u celosti razume i savlada. Zato je potreban kompetentan mentor. Pritom treba uzeti u obzir i to da je ova knjiga pisana 70-ih godina XX veka i da je nauka poprilično napredovala u prethodnih pedeset godina. Zato je ovu knjigu dobro koristiti kao dopunsku literaturu, ali ne kao jedini izvor znanja.

Kada ne bi bilo razumevanja pri brzom čitanju, to bi direktno pobilo poentu same tehnike.
Caka je u tome što se proces čitanja sastoji iz funkcije razumevanja i iz funkcije brzine, koji su obrnuto srazmerni. Dakle, što je brzina veća razumevanje je manje, i obrnuto.

Kako se onda brzina razvija bez žrtvovanja razumevanja?
Nikako.
Razumevanje se mora žrtvovati pri vežbi brzine, dok se mozak ne navikne na brže procesiranje informacija. Brzina se vežba uvođenjem takta i postepenim ubrzavanjem dok se ne stekne veća kondicija.

Razumevanje se vežba zasebno. Ono počiva na sposobnosti percepcije i načinu na koji mozak skladišti i prepoznaje reči. Zato se kao vežbe razumevanja koriste vežbe percepcije radi bržeg prepoznavanja reči, vežbe za širenje perifernog vida radi prikupljanja veće količine podataka i vežbe za razvoj vokabulara i semantike radi boljeg razumevanja pročitanog.

Kada razvijete brzinu i razumevanje zasebno, u rezultujućoj tehnici razumete sve pročitano.

Mit 3: U brzom čitanju treba da se preskaču reči

Ovo je posebna tehnika skeniranja namenjena brzoj pretrazi i prikupljanju ključnih reči i podataka.
Skeniranje je visoko koristan alat kada treba da prođete kroz hrpu dokumenata u potrazi za određenim podacima ili da se brzo upoznate sa novim gradivom. Omogućava traženje ciljanih informacija, poput “search” opcije na kompjuteru, uz zanemarivanje svega ostalog.
Usmeravanjem selektivne pažnje ovo možemo raditi, no to ne treba mešati sa brzim čitanjem kao takvim.

U brzom čitanju čitate brže zbog stečene kondicije, a ne jer preskačete reči.

Mit 4: U brzom čitanju gubite koncentraciju

Naprotiv.
Tehnika čitanja zahteva i razvija dublji fokus i koncentraciju, i time omogućava bolje razumevanje pročitanog i više istrajnosti pri čitanju.

U početku biva teško. Iziskuje trud i naprezanje pažnje kako bismo se prilagodili novom tempu čitanja. Bukvalno možete osetiti mentalno napregnuće kada prvi put pomerate svoje granice novom veštinom. To je opiranje koje pruža naša zona komfora.
Nakon toga nastupa adrenalin. Simpatički sistem je odgovoran za sve “bori se ili beži” fiziološke reakcije i zadužen za kontrolu lučenja adrenalina. Aktivira se kada odlučimo da napustimo svoju zonu komfora i stupimo u nepoznato. Uskoro nepoznato postaje poznatije i počinje da prija.

Osećaj da možete nešto što niste mogli juče, je uvek dobar motivator.

Mit 5: Brzo čitanje ubija uživanje u čitanju

Ovo mi je, možda, omiljena zabluda. Veoma volim čitanje i nikada ne bih prihvatila tehniku koja mi to uživanje oduzima.

Smatrate li da atletičari manje uživaju u trčanju od onih koji jedva optrče krug oko kuće?
Kada se izveštite, brzo čitanje počnete da osećate prosto kao…čitanje.
Imate više izdržljivosti, dublji fokus i uživate koliko ste uživali i ranije, ako ne i više.

Da bi se ovo desilo, potrebno je oko tri nedelje svakodnevno primenjivati veštinu. Toliko traje proces formiranja navike. Tokom tih tri nedelje bitniji je kontinuitet no kvantitet vežbanja. Značajno je svakoga dana doći u kontakt sa tehnikom brzog čitanja, barem na nekoliko minuta. Ovo mahom biva dovoljno da uobliči rutinu i održi motivaciju na potrebnom nivou.
Kako prolazi 21 dan viši kognitivni centri u kori našeg mozga se postepeno gase i aktivnost prelazi na auto-pilota. Tada počinjemo veštinu da primenjujemo automatski i da je doživljavamo kao “novo normalno”.

Dobrih knjiga i dobrih prijatelja nikada ne možemo imati previše…
Zato sposobnost bržeg i efikasnijeg čitanja donosi više vrednosti i benefita, no mnoge druge veštine.

Sve predstavlja naučnu fantastiku, pre no što preraste u nauku.
Sve liči na magiju, pre no što razumete kako funkcioniše.
I sve deluje kao mit, onima koji to ne mogu da učine…
A uz dovoljno znanja i rada, mitovi postaju istina.

Andrea Čontoš

Više o predstojećim edukacijama možeš saznati ovde:

https://brainfactory.rs/dogadjaji/

KAKO SE RAĐA ČUDOVIŠTE SAVRŠENSTVA?

Perfekcionizam Nikada ništa nije dovoljno dobro...Uvek ima nešto da se popravi...Samo kada bi bilo još malo vremena...Prošli put sam ovo uradio/la bolje.Postoji ispravan i pogrešan način da se urade stvari.Ako hoćeš da bude urađeno kako treba, uradi sam!Ja sam "sve"...

7 KORAKA ZA DONOŠENJE PRAVIH ODLUKA

Kako se donose odluke? Svakoga dana smo suočeni sa situacijama koje zahtevaju donošenje odluka. Neke odluke su lake, poput onih šta da obučemo, šta da jedemo, ili gde da idemo. Neke su teške, poput onih da li nekoga da ostavimo, da li da promenimo posao i da li smo...

HIJERARHIJA POTREBA

Šta je hijerarhija potreba? Mi jesmo jedinstveni. I kao vrsta, i kao pojedinci. Kao vrsta imamo nivo svesti kome je potrebno više od pukog postojanja, a kao jedinke svako poseduje lične vizije i težnje. Ipak, delimo mnoge karakteristike i potrebe sa drugim živim...

KAKO SE IZLAZI NA KRAJ SA KONFLIKTIMA?

Kroz konflikte se raste. Iako većina ljudi nastoji da izbegne konfliktne ljude i situacije, bilo iz razloga što im predstavljaju nepotreban stres, što žele da njihov ego i stavovi prođu neizazvani, ili što nemaju dovoljno samopouzdanja da se suprotstave oprečnom...

KO UPRAVLJA TVOJIM PONAŠANJEM?

Zašto se nekada ponašam iracionalno?  Zašto donosim odluke zbog kojih kasnije žalim i pitam se kako su mi ikada mogle delovati logično?  Koliko puta u danu me zaposedaju nerazumne misli, emocije ili ideje?  Zašto mi se raspoloženje menja samo od sebe? Odgovor na sva...

UMETNOST DOKOLICE ILI DOSADA

Obožavam da se dosađujem, ali dosadu ne razumem najbolje. Rad i konstantna zauzetost su precenjeni danas. Rogobatna zaostavština komunističkog i kapitalističkog društva gde vrediš koliko radiš, a ne koliko jesi. Ukoliko nemaš puno vremena da zastaneš, istražiš i...

IŠČEKIVANJE NEPRIJATNOSTI ILI ANKSIOZNOST

Grudi vam se stežu, disanje se otežava. Grč u stomaku. Osećaj propadanja. Postajete živo svesni svih dešavanja oko sebe, a ipak vaš mozak ne može da pronađe onu jednu informaciju koju tražite od njega. Jezik je zamrznut, smislene reči se gube. Dobrodošli u...

ŠTA NAS POKREĆE?

Šta nas pokreće? Da ustanemo iz kreveta? Da se radujemo novom danu? Da učimo? Da odemo na posao? Da uživamo u životu? Da odemo bilo gde i učinimo bilo šta.Nekim danima mnogo toga, a nekima skoro ništa.Motivacija je jedna od najkomplesnijih tema. Ne iz ugla čiste...

KAKO DA ONO ŠTO POŽELIŠ ZA NOVU GODINU ZAPRAVO I OSTVARIŠ?

Praznici obiluju nabojem potencijalne energije.Obećanjem novog početka.Žurbom da sve stvari privedemo kraju.Željom da nam se u narednoj godini svi snovi ostvare.Zato je ovo pravo vreme za postavljanje ciljeva... To je zapravo sličan ritual kao pisanje pisma Deda Mrazu...

5 NAČINA DA PROMENITE NAVIKE

Kako funkcionišu navike? Zvoni sat. Kroz san ti se pomalja spoznaja da je ponedeljak i da treba da ustaneš. Samo još malo... Odlažeš zvonjavu alarma neki put previše i ustaješ iz kreveta kada tračak panike počinje da preti kašnjenjem na posao. Oblačiš unapred...